Poslovne vijesti - Hrvatska

Oročeni depoziti građana za godinu manji za 677 mil. eura

Od ukupnih depozita kućanstava, 31,5 milijardi eura odnosi se na prekonoćne depozite, to jest sredstva na transakcijskim računima građana, dok 10,3 milijarde eura čine oročeni depoziti.

U usporedbi s kolovozom prošle godine, prekonoćni depoziti povećali su se za 3,9 milijardi eura, dok su oročeni pali za 677 milijuna eura, stoji u odgovoru Hrvatske narodne banke (HNB) na upit Hine u povodu Svjetskog dana štednje, koji se obilježava 31. listopada u spomen na prvi međunarodni kongres štedioničara održan 1924. u Milanu.

Tako se udio oročenih depozita u ukupnim depozitima za stanovništvo, nakon dosegnutog vrhunca polovinom prošle godine od 29,2 posto, kontinuirano postupno smanjivao te je u kolovozu pao na razinu od 24,7 posto.

Iz središnje banke ističu da je na odluke kućanstava o oročavanju raspoloživih novčanih sredstava utjecao trend smanjenja kamatnih stopa na oročene depozite. Naime, prosječna kamatna stopa na tu vrstu depozita stanovništva u kolovozu ove godine je iznosila 1,5 posto te se gotovo prepolovila u usporedbi s polovinom prošle godine.

Ulaganja u "narodne" trezorske zapise i obveznice glavna alternativa oročenim depozitima

K tome, napominju, tijekom razdoblja u kojem su kamatne stope rasle i bile na gotovo dvostruko višoj razini nego danas, uočena je "inercija deponenata u oročavanju depozita".

Pritom navode da je udio oročenih depozita u ukupnim depozitima stanovništva u razdoblju od rujna 2023. do lipnja 2024. porastao za šest postotnih bodova, s 23,2 na 29,2 posto.

Kao još jedan od činitelja koji utječe na odluke kućanstava o oročavanju depozita, kažu iz HNB-a, dostupnost je alternativnih oblika ulaganja, primjerice ulaganja u "narodne" trezorske zapise i državne obveznice koji su privukli pažnju kućanstava te se trenutačno čine kao glavna alternativa oročenim depozitima.

Gledajući unaprijed, s obzirom na trend snižavanja kamatnih stopa, udio oročenih u ukupnim depozitima stanovništva bi se vjerojatno mogao nastaviti smanjivati, smatraju u HNB-u, uz napomenu da banke kamatne stope na depozite uređuju u skladu sa svojom politikom, modelom poslovanja, procjenom situacije na tržištu te potrebom za depozitima.

Rast depozita i uslijed snažnog rasta kreditiranja

Iz HNB-a su izvijestili i da su ukupni depoziti domaćih sektora kod kreditnih institucija, isključujući opću državu, na kraju kolovoza ove godine iznosili 62,5 milijarde eura, što je za 4,5 milijarde eura više nego u istom mjesecu prošle godine.

- Rastu depozita tijekom posljednjih godinu dana najviše je pridonijelo povećanje potraživanja od domaćih sektora, pri čemu se ističe snažan rast kredita kućanstvima tijekom prve polovine ove godine. Osim rasta kredita kao glavnog izvora kreiranja depozita, i aktivnosti države su utjecale na povećanje depozita. Kreditne institucije su ulagale u državne obveznice, što je povećalo potraživanja od središnje države, a država je smanjila stanje svojih depozita kod HNB-a, što je također djelovalo u smjeru rasta depozita privatnog sektora. S druge strane, odljevi u inozemstvo tijekom posljednjih godinu dana ublažili su taj rast depozita", pojasnili su iz središnje banke.

Analiza Hrvatske gospodarske komore (HGK) je pokazala da je u svim županijama na godišnjoj razini zabilježen dvoznamenkasti rast prekonoćnih depozita, što je usko povezano s rastom zaposlenosti, plaća i kreditne aktivnosti. S druge strane, u proteklih godinu dana oročeni depoziti su pali ili stagnirali u svim županijama osim Međimurske, koja je zabilježila rast oko sedam posto.

Iz HGK ističu da u strukturi ukupne financijske imovine kućanstava i dalje dominiraju gotovina i depoziti u bankama, no nastavljen je trend smanjenja njihova udjela, dok istovremeno raste udjel dužničkih vrijednosnih papira, u kontekstu spomenutih ulaganja u "narodne" obveznice i trezorske zapise.

Prosječna visina depozita po stanovniku Hrvatske 10,7 tisuća eura

Kada se promatra regionalna raspodjela depozita kućanstava, na Grad Zagreb "otpada" 28 posto svih depozita, a prema koncentraciji se izdvaja i sedam jadranskih županija, na koje se odnosi još 42 posto.

Prema podacima iz analize, prosječna visina depozita po stanovniku na razini cijele Hrvatske iznosi 10.679 eura.

Gledano po stanovniku, prednjači Istarska županija, čiji je stanovnik u prosjeku imao depozit od 15.120 eura. Slijedi Grad Zagreb s 14.243 eura, Dubrovačko - neretvanska županija s 13.823 eura, Primorsko - goranska s 13.673 eura, Zadarska županija s 11.672 eura itd. S druge strane, najniži depoziti po stanovniku su u Vukovarsko-srijemskoj županiji, 5.014 eura, te Virovitičko - podravskoj, 5.372 eura.

U strukturi depozita kod svih županija i dalje premoćno prevladavaju depoziti transakcijskih računa, od najmanje 60,3 posto u Karlovačkoj do najviše 74,5 posto u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Kada je riječ o oročenim depozitima u strukturi depozita, najmanji su u Vukovarsko-srijemskoj županiji, 22,8 posto, a najviši u Karlovačkoj, 35,8 posto. Štedni depoziti, pak, najmanje su zastupljeni kod svih županija, od najmanje 2,1 posto u Krapinsko-zagorskoj do najviše 7,8 posto u Primorsko-goranskoj županiji, naveli su iz Komore.